• 1. Što je sukob interesa?


    Sukob interesa je situacija u kojoj su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom ili kad privatni interes utječe ili može utjecati na nepristranost dužnosnika u obavljanju javne dužnosti (članak 1. stavak 2. ZSI). U obnašanju javne dužnosti dužnosnici ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad javnog interesa (čl. 1. stavak 3. ZSI).

  • 2. Zašto ga treba izbjegavati?


    Dužnosnici moraju izbjegavati sukob interesa radi vlastite vjerodostojnosti i ostvarivanja načela da se javna služba ne smije koristiti za ostvarivanje privatnih probitaka. Nepovoljan ishod sukoba interesa dovodi do različitih pojavnih oblika korupcije. Stoga je sprječavanje sukoba interesa državnih dužnosnika i službenika jedan od najučinkovitijih načina sprječavanja korupcije u javnom sekoru.

  • 3. Kako je reguliran sukob interesa u Hrvatskoj?


    Sukob interesa je u Hrvatskoj reguliran Zakonom o sprečavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti čija je svrha sprječavanje sukoba između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti (članak 1. stavak 1. ZSI). ZSI definira pojam dužnosnika i povezanih osoba, određuje načela djelovanja u obnašanju javnih dužnosti, propisuje zabranjena djelovanja dužnosnika i regulira sva druga pitanja u vezi sprječavanja sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti. Radi provedbe ZSI osnovano je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa kao tijelo sastavljeno od zastupnika u Hrvatskom saboru i uglednih javnih djelatnika (ukupno 7 članova). Povjerenstvo je nadležno za vođenje postupka protiv dužnosnika u slučaju sumnje na postojanje sukoba interesa, kao i za davanje mišljenja o tome je li dužnosnik u sukobu interesa. Povjerenstvo je ovlašteno izricati sankcije za kršenje odredaba ZSI.

  • 4. Zašto ne bih kao dužnosnik smio poslovati s povezanim osobama?


    Sukladno članku 4. ZSI povezane osobe su su bračni ili iz¬vanbračni drug dužnosnika, njegovi srodnici po krvi u uspravnoj lozi, posvojitelj i posvojenik, srodnici u pobočnoj lozi do drugog stupnja i srodnik po tazbini do prvog stupnja, te ostale osobe koje se prema drugim osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s dužnosnikom. Smisao zabrane poslovanja s povezanim osobama je u sprječavanju sukoba interesa. To je ujedno i jedan od temeljnih zahtjeva u obnašanju funkcije dužnosnika kojim se ostvaruje zabrana pogodovanja određenih interesnih skupina povezanih s dužnosnikom i osigurava načelo jednakog postupanja.

  • 5. Smijem li primati darove? Što ako mi netko plati večeru ili mi pokloni, na primjer, knjigu ili umjetničku sliku?


    Sukladno ZSI, darom se smatra novac, stvari bez obzira na njihovu vrijednost, te prava i usluge dane bez naknade. Dužnosnicima je načelno zabranjeno primanje darova. Svrha generalne zabrane primanja darova iznad te vrijednosti je u tome da se spriječi dovođenje dužnosnika u odnos zavisnosti s davateljem takvog dara ili s njime povezanim osobama. Iznimno, ZSI dopušta primitak i zadržavanje dara simbolične vrijednosti do 500,00 kuna od istog darovatelja. Međutim, čak i kad se radi o vrijednosti do 500,00 kn, ZSI zabranjuje dužnosnicima primanje novca, drugih vrijednosnica i dragocjenih kovina. Dužnosniku je zabranjeno obećavati zaposlenje ili neko drugo pravo u zamjenu za dar ili obećanje dara (članak 6. ZSI). Osim što se radi o povredi propisa o sukobu interesa prema ZSI, svakim primanjem dara ili druge koristi odnosno obećanja dara ili druge koristi radi obavljanja ili neobavljanja određenih službenih ili drugih radnji dužnosnik ostvaruje i obilježja bića kaznenog djela primanja mita iz članka 347. Kaznenog zakona.

  • 6. Smijem li imati druge izvore prihoda tijekom obnašanja mandata?


    Dužnosnici koji za vrijeme obnašanja javne dužnosti primaju plaću za dužnost koju obnašaju ne smiju primati drugu plaću niti stjecati druge prihode, osim ako obavljaju djelatnost koju ZSI dopušta (članak 9. ZSI). Dužnosnicima je za vrijeme obnašanja javne dužnosti dopušteno obavljati i druge djelatnosti uz naknadu ako to nije u suprotnosti s obnašanjem javne dužnosti (članak 10. stavak 2. ZSI). ZSI izrijekom propisuje da dužnosnici za vrijeme obnašanja javne dužnosti mogu stjecati prihode po osnovi autorskih, patentnih i sličnih prava intelektualnog i industrijskog vlasništva (članak 10. stavak 3. ZSI). Sve prihode na koje imaju pravo, dužnosnici moraju prijaviti Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa u roku od 15 dana od primitka (članak 12. stavak 1. ZSI).

  • 7. Nisam dužnosnik, nego službenik. Primjenjuju li se na mene odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti?


    Ne, propisi o sprječavanju sukoba interesa državnih službenika sadržana su u Zakonu o državnim službenicima (92/05) a uključuju pravila o zabranjenim djelovanjima, zabranjenim članstvima u upravnim i nadzornim tijelima, dužnosti prijavljivanja mogućeg sukoba interesa te njegovog razrješavanja (čl. 16.-18. i čl. 32.-37.)

  • 8. Što je imovinska kartica?


    Imovinska kartica je javna isprava koja sadrži podatke o ukupnom imovinskom stanju državnog dužnosnika, njegovog bračnog druga i malodobne djece. U nju je državni dužnosnik dužan unijeti podatke o svojoj cjelokupnoj imovini (nekretnine i pokretnine) i o svim prihodima (plaća, dohodak, primici od imovine, imovinska prava). Obrazac imovinske kartice može se preuzeti na internetskoj stranici Sabora RH o Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa.

  • 9. Zašto je imovinska kartica bitna?


    Svrha imovinske kartice državnih dužnosnika je nadzor nad nezakonitim bogaćenjem za vrijeme obavljanja javne dužnosti te transparentan prikaz mogućeg sukoba interesa otkrivanjem podataka o imovinskim interesima i materijalnoj koristi koja može utjecati na obavljanje javne dužnosti.

  • 10. Zašto je trebam ispuniti?


    Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti u članku 7. obvezuje državne dužnosnike da u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost ispune imovinsku karticu. Ako dužnosnik ne ispuni svoju obvezu podnošenjem istinitih podataka o svom imovinskom stanju, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa izreći će mu sankciju obustave isplate neto mjesečne plaće u iznosu od 10.000 do 20.000 kuna (čl. 19. st. 3.).

  • 11. Kome se mogu obratiti ako nisam siguran jesam li u sukobu interesa ili ne?


    Ako dužnosnik/ca dvoji je li njezino ponašanje u skladu s Zakonom o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, mora zatražiti mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa (čl. 5.). Povjerenstvo je dužno odgovoriti dužnosniku i uputiti ga kako da razriješi postojeći ili mogući sukob interesa.

  • 12. Što mi se može dogoditi ako ne poštujem Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti?


    Zakon predviđa nekoliko sankcija koje Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa može izreći u postupku prema dužnosniku. To su: obustava isplate do trećine neto mjesečne plaće u razdoblju do tri mjeseca, opomena i javno objavljivanje odluke Povjerenstva na trošak dužnosnika (čl. 19.).